PORESKI SISTEM 

Poreski sistem u Crnoj Gori čine:

  • Porez na dobit pravnih lica;
  • Porez na dohodak fizičkih lica;
  • Porez na dodatu vrijednos (PDV);
  • Porez na promet nepokretnosti;
  • Doprinosi za socijalno osiguranje;
  • Akcize;
  • Takse;
  • Carine.

Poreski sistem za strane investiore je isti kao i za domaće privredne subjekte.

Porez na dobit  iznosi 9 %, dok je stopa poreza na dohodak fizičkih lica 9%. Privredni subjekat koji ostvaruje poslovanje u Crnoj Gori ima mogućnost da, uz prethodno plaćeni porez na dobit, na kraju godine prenese sredstva na svoj račun u inostranstvu.

Bliža primjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica uređena je kroz sljedeća podzakonska akta:

  • Pravilnikom o konsolidovanoj poreskoj prijavi,
  • Pravilnikom o korišćenju poreskog oslobođenja po osnovu poreza na dobit pravnih lica i poreza na dohodak fizičkih lica u privredno nedovoljno razvijenim opštinama,
  • Pravilnikom o obliku i sadržini izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku na prihode koje ostvari rezidentno i nerezidentno pravno lice,
  • Pravilnikom o obliku i sadržini poreske prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica,
  • Pravilnikom o obliku, sadržini i postupku izdavanja potvrde o rezidentnosti u poreske svrhe,
  • Pravilnikom o razvrstavanju osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije i
  • Pravilnikom o sadržaju poreske prijave o prihodima koje nerezidentno pravno lice ostvaruje po osnovu kapitalnih dobitaka i izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine.

Porez na dodatu vrijednost u Crnoj Gori je propisan Zakonom o porezu na dodatu vrijednost. U primjeni su dvije pozitivne poreske stope poreza na dodatu vrijednost, i to standardna stopa od 21% i snižena stopa od 7%, kao i nulta stopa (0% koja se primjenjuje za: izvozne transakcije i isporuke ljekova i medicinskih sredstava koji se finansiraju iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje).

Porez na dodatu vrijednost se obračunava i plaća na:

  • Isporuku proizvoda i usluga koju poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu i
  • Uvoz proizvoda.

Bliža primjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost detaljnije je propisana kroz sljedeća podzakonska akta:

  • Uredba o poreskoj registar kasi,
  • Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost,
  • Pravilnik o obliku i sadržini prijave za registraciju obveznika poreza na dodatu vrijednost,
  • Pravilnik o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV,
  • Pravilnik o postupku oslobađanja od plaćanja poreza na dodatu vrijednost investitora i isporuku određenih proizvoda i usluga,
  • Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije,
  • Pravilnik o obliku i sadržini prijave za obračun poreza na dodatu vrijednost,
  • Pravilnik o količini rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrijednost.

 

PORESKE OLAKŠICE

1. Oslobođenje od plaćanja poreza na dobit pravnih lica i porez na dohodak  fizičkih lica

Stopa poreza na dobit pravnih lica u Crnoj Gori iznosi 9%, najniža je u regionu i jedna je od najnižih u Evropi, dok je stopa poreza na dohodak fizičkih lica 9% i 11%. U privredno nedovoljno razvijenim opštinama, čiji je indeks razvijenosti ispod 75% državnog prosjeka, Zakonom o porezu na dobit je uređeno da novoosnovano pravno lice ne plaća obračunati porez na dobit za prvih osam godina poslovanja.

Takođe, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica poreskom obvezniku, obračunati porez na dohodak za prvih osam godina poslovanja umanjuje se 100%. Poresko oslobođenje, ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, transporta, brodogradilišta, ribarstva, čelika, trgovine i ugostiteljstva osim primarnih ugostiteljskih objekata. Navedenim zakonima definisane su poreske olakšice za investitore, pri čemu u oba navedena slučaja ukupan iznos poreskog oslobođenja za prvih osam godina poslovanja ne može biti veći od 200.000€.

2.Povraćaj poreza na dodatu vrijednost (pdv)

Ako je iznos poreske obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog poreza na dodatu vrijednost, koji poreski obveznik može odbiti u istom poreskom periodu, razlika mu se priznaje kao poreski kredit za naredni poreski period, odnosno na zahtjev vraća se u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave za obračun poreza na dodatu vrijednost.

Poreskom obvezniku koji pretežno izvozi proizvode i poreskom obvezniku koji u više od tri uzastopna obračuna PDV-a iskazuje višak ulaznog PDV-a, razlika PDV-a vraća se u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV-a. 

Ukoliko je poreskom obvezniku istekao rok za plaćanje drugih poreza, razlika po osnovu poreza na dodatu vrijednost mu se umanjuje za iznos poreskog duga. 

Porez na dodatu vrijednost se obračunava i plaća na:
  • isporuke proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu;
  • uvoz proizvoda;
  • uvoz motornih vozila (novih i upotrebljavanih) podliježe plaćanju PDV po stopi od 21%;
  • promet upotrebljavanih putničkih automobila, motocikala i plovnih objekata, za koje poreski obveznik pri nabavci nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV, ne podliježe plaćanju PDV-a. U tom slučaju plaća se poseban porez po stopi od 5% koji plaća kupac;
  • promet zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog i neizgrađenog), ne podliježe plaćanju PDV-a

Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcionalna i iznosi 3% od poreske osnovice. Pod prometom nepokretnosti smatra se svako sticanje vlasništva na nepokretnosti u Crnoj Gori i ova oblast je detaljno uređena Zakonom o porezu na promet nepokretnosti.

Obavezno socijalno osiguranje u Crnoj Gori plaćaju zaposleni, poslodavci, preduzetnici i poljoprivrednici koji nijesu obveznici doprinosa za slučaj nezaposlenosti.

Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje su:

  • doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;
  • doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje;
  • doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

Stope doprinosa su različite zavisno od kategorije obveznika, a definisane su Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Zakonom o akcizama uređen je sistem i uvedena obaveza plaćanja akciza za pojedinačna dobra i usloge koji se na teritoriji Crne Gore stavljaju u slobodan promet.

Akcizni proizvodi su:

  • alkohol i alkoholna pića;
  • duvanski proizvodi;
  • mineralna ulja, njihovi derivati i supstituti.

Obveznik akcize sam obračunava akcizu za kalendarski mjesec.

Vrste taksi u Crnoj Gori koje je investitor u obavezi da plaća su:

  • administrativne takse;
  • sudske takse;
  • komunalne takse;
  • registracione takse;
  • boravišne takse.

Osnovu carinskog sistema u Crnoj Gori čini Zakon o carinskoj tarifi i Carinski zakon. Carinjenje robe prema ovom zakonu, obuhvata prijem uvozne carinske deklaracije, pregled robe i svrstavanje prema Carinskoj tarifi i drugim tarifama, utvrđivanje carinske osnovice, iznosa carine i drugih uvoznih dažbina koje terete robu, naplata utvrđenih iznisa carine i drugih uvoznih dažbina.

Shodno zakonu, investitor može steći pravo na oslobađanje carine.

Subvencije za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica

Subvencije može koristiti poslodavac koji zaposli:

  •  Lice sa najmanje 40 godina života; 
  •  Nezaposleno lice Romi, Aškalije ili Egipćani; 
  •  Lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje duže od 5 godina; 
  •  Lice koje je zaposleno na izvođenju javnih radova; 
  •  Lice na neodređeno vrijeme nakon obavljanja pripravničkog staža; 
  •  Lice za čijim je radom prestala potreba (tehno-ekonomskki viškovi), a nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje; 
  •  Lice koje je zaposleno radi obavljanja sezonskih poslova; 
  •  Nezaposleno lice sa preko 25 godina staža osiguranja, koje je korisnik novčane naknade;
  •  Lica u biznis zonama, za djelatnosti koje posebnim aktom utvrdi Vlada Crne Gore.

Ukoliko zaposli neko od navedenih lica, poslodavac ne plaća:

  •  doprinose za obavezno socijalno osiguranje na zarade (doprinos za penzijsko invalidsko osiguranje,
  •  doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, doprinos za Fond rada);
  •  porez na dohodak fizičkih lica.

Za zaposlenog poslodavac iz zarade zaposlenog obračunava, obustavlja I uplaćuje: doprinos za penzijsko I invalidsko osiguranje po stopi od 15,0%, doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 8,5% I doprinos za osiguranje od nezaposlenosti po stopi od 0,5% prilikom isplate zarade.

Poslodavac plaća obračunati prirez poreza na dohodak

Visina subvencije iznosi:

  • 75% od isplaćene bruto zarade za cijeli period zaposlenosti, za poslodavca koji uposli lice sa najmanje 50% invaliditeta,
  • za poslodavca koji zaposli lice sa invaliditetom manjim od 50% subvencija iznosi: u prvoj godini 75%, u drugoj 60%, u trećoj I svakoj narednoj godini 50% od isplaćene bruto zarade.