PROJEKTI

Projekat valorizacije Đalovića pećine

Pećina nad Vražjim firovima je najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori  sa značajnim potencijalom za dalja speleološka istraživanja. Nalazi se u Đalovića klisuri, netaknutoj prirodi, koja je, zbog svojih osobinosti, proglašena spomenikom prirode.

Đalovića pećina je ispitana u dužini oko 17,5 km, a Studijom je predloženo da uređeni turistički dio bude nešto preko 814m sa devet dvorana i deset platoa za posjetioce, kao i da se izgradi i stavi u funkciju žičara od manastira Podvrh do same Pećine. Prije nekoliko godina Vlada je donijela Agendu reformi u oblasti turizma sa jasnim opredjeljenjem za spajanje ponude Sjevera i Juga tj. prezentacije Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije. Završena je izrada Studije ekonomske opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine sa idejnim rješenjem uređenja dijela pećine. Slijedi izrada glavnog projekta na uređenju Pećine.

Do sada je završena izrada glavnog projekta za izgradnju puta Bistrica-Manastir Podvrh od 5,5 km, koji predstavlja prvi korak u njenoj valorizaciji. Njegova procijenjena vrijednost je skoro 4 miliona eura. Osim toga, planirana je izgradnja žičare od Manastira Podvrh do same Đalovića pećine, sa prevozom do 75 putnika na sat. Procijenjena vrijednost žičare je blizu 4 miliona eura.

Ukupna investicija sa žičarom i putem predviđa se na skoro 12 miliona eura, dok je projekcija broja direktno zaposlenih na ovom projektu 60.

S obzirom na planirano vrijeme rada Pećine, kapaciteti za osmomjesečnu sezonu u toku godine procjenjuju se na 158.000 posjetilaca, ali analize pokazuju ekonomsku opravdanost već sa oko 55.000. Procjena je da će kompletan projekat biti završen za četiri godine, a samo uređenje Pećine biće završeno za nešto preko godinu dana.

Pećina nad Vražjim Firovima sastoji se od većeg broja kanala, hodnika i dvorana koji se prema položaju, i opšim morfološkim karakteristikama mogu podijeliti na više cjelina: “Kanal sa jezerima” (odlikuje se velikim brojem jezera, kako stalnih (oko 15), tako i povremenih (20-30), a takodje i stalaktitima i stalagmitima malih dimenzija), “Veliki lavirint”, “Veliki kanal” i dio pećine u nastavku Velikog kanala koji je odvojen sifonima – “Kanal iza sifona”.

Do pećine se najlakše može doći iz dva pravca.

Jedan je dolinom Bistrice do manastira Podvrh koji je od Bijelog Polja udaljen 24 km. Staza, zatim, ide uzvodno rijekom Bistricom i suvim koritom klisure u dužini od 3 km a pješačenje traje oko 2 sata.

Drugi pravac je od sela Đalovići koje je od Bijelog Polja udaljeno 48 km. Pješačka staza od sela vodi u suvi dio Đalovića klisure. Visinska razlika između klisure i površi na kojoj se nalazi selo Đalovići je oko 450 m.

Uzvodno kroz Djalovica klisuru, na lijevoj strani doline, na mjestu gdje se dolina spaja sa klancem, najnize od cetiri jezera, nalaze se Vrazji virovi.

Za sada je moguće ući u pećinu jedino u pratnji stručnih vodica, uz upotrebu kompletne opreme. Moguće je organizovati ulazak za najvise 10-13 osoba u istom vremenskom intervalu.

 

Zanimljivosti pećine Vražji virovi :

  • Najveće jezero: „Dugo jezero“ 220 metara
  • Najviši stalagmit: „Monolit“ 18 metara
  • Najveća dvorana : „Veliki brat“ dužine 100 metara, širine 40 metara
  • Najduži kanal: „Dugi kanal“ oko 5 kilometara
  • Najduži sifon: „Češki“ 70 metara

 


Projekat valorizacije planine Bjelasice

Ovaj razvojni projekat je jedna od najvažnijih kapitalnih investicija koje se realizuju u Bijelom Polju, uz nastavak kvalitetne saradnje Opštine i Direkcije javnih radova. Prema projektnoj dokumentaciji planirana je izgradnja puta prema vrhu planine Bjelasice od magistralnog puta, postavljanje žičare – gondole, putnog imobilijara i dr, što bi značilo otvaranje srca Bjelasice sa bjelopoljske strane.

Projektom su predviđeni objekti za ljetnji i zimski turizam, od markiranja planinarskih i biciklističkih staza, eko parka i sela, stočarskih i ratarskih farmi, izgradnja katuna kao sezonskih naselja, koji će uz planinarski dom na Cmiljači i proizvodnju zdrave hrane u podbjelasičkim selima stvoriti i unaprijediti održivi, konkurentni razvoj, prije svega u korist lokalnog stanovništva.

Za turističku ponudu će biti otvoren sjeverni dio Bjelasice koji pripada Bijelom Polju, u podnožju Turjaka koji leži na nadmorskoj visina od oko 1900 m, i Cmiljače na 1600m/nv, ukupne površine od 7,5 hektara.

Realizacijom ove investicije Bijelo Polje će postati prepoznatljiv turističko-rekreacioni prostor Crne Gore koji će integrisan sa ostalim prostorima na sjeveru Crne Gore stati uz bok najboljim svjetskim uzorima razvoja i upravljanja planinskim prostorima koji privlače turiste i rezidente tokom cijele godine. Koristeći turizam kao generator razvoja ovaj će prostor postati prepoznatljiv kroz pametno i aktivno korištenje drugih planinskih potencijala i tako ostvariti ravnotežnu privrednu strukturu sa poljoprivredom, drvnom industrijom, malom privredom, kulturom i ostalim javnim uslugama.

Ovo nije samo otvaranje turističkog potencijala, već otvaranje i agropotencijala Bjelasice i smatramo da će ovaj projekat najdirektnije uticati na ukupnu ekonomiju Bijelog Polja, na bruto društveni proizvod u svim oblastima, da će direktno uticati na smanjenje nezaposlenosti i na drugačiju perspektivu mladih ljudi u Bijelom Polju.

Prvo je završen plan posebne nemjene Bjelasice i Komova, a zatim su urađena idejna rješenja. Tačno su precizirana mjesta na kojima će se nalaziti odmarališta i staze. Takođe, realizacija ovog projekta sa bjelopoljske strane će istovremeno značiti i povezivanje sa kolašinskom, mojkovačkom, beranskom i andrijevačkom stranom i kroz taj projekat je iskazan i koncept razvoja ove planine, koji podrazumijeva više staza koje će biti međusobno povezane.

Sa Vladom Crne Gore i Direkcijom javnih radova postignut je dogovor da se otvaranje bjelopoljske strane Bjelasice, ukupne vrijednosti 25 miliona eura, nađe u kapitalnom budžetu države, sa oznakom finansiranja do konačne realizacije projekta.